Samo da vam javim da sam živa i zdrava...nekako kronično umorna ali to se valjda ne računa...djeca i ja završili napornu školsku godinu, a nova nam je već pred vratima...najveći sin upisao informatiku na etf-u i sad valjda mirno spava....pretumbavam sobe -one male moram razdvojiti i osjećam se da radim posao iz šupljeg u prazno....jedem kukuruze, lubenice i ostale voćke i povrće... uglavnom -živa sam! nekako..
...VOLIM OVAJ GRAD, VOLIM LJUDE U NJEMU...VOLIM PARKOVE, I SVE DIJELOVE GRADA... I JUG 2, I SJENJAK, I RETFALU I TVRĐU I DONJI GRAD I PET IRAJON I BIKARU... I ZATO NEĆU O TUŽNIM NEGO LIJEPIM STVARIMA OVOG GRADA, A TOLIKO IH IMA!
Moje dame!!!!!!
Zapamtite da naslaga prašine štiti drvo koje se nalazi ispod.
Kuća postaje dom kada na namještaju možete ispisati - Volim te.
Znala sam svakog vikenda provesti minimalno 8 sati čisteći jer sam htjela da
sve bude savršeno - za slučaj da netko navrati do mene.
Konačno sam shvatila jednog dana da nitko nije došao - svi su bili vani
živeći i zabavljajući se.
Sada kada me ljudi posjećuju, ne moram im objašnjavati stanje mog doma, svi
žele čuti i zainteresirani su samo da čuju o stvarima koje sam radila dok
živim i zabavljam se.
Ako to još niste shvatile same - molim da poslušate ovaj savjet.
Život je kratak. Uživajte ga.
Čistite ako morate....
ali ne bi li bilo bolje da naslikate sliku, ili napišete pismo, ili ispečete
kolače ili tortu i poližete žličicu, ili zasadite sjeme, naučite razliku
između želim i moram?
Čistite ako morate..................... ali nemate previše
vremena...........
sa pivom koje možete ispiti, rijekama koje možete preplivati, planinama na
koje se želite popeti, glazbom koju želite čuti i knjigama koje želite
pročitati, prijateljstvima koja želite zadržati i životom koji želite
živjeti.....
Čistite ako morate,
ali život je tamo vani sa suncem u vašim očima, vjetrom u vašoj kosi,
pahuljama snijega na vašem licu, kapima kiša.
Ovaj dan se neće ponoviti.
Čistite ako morate,
ali imajte na umu........... Starost će doći i ona nije ljubazna........
A kada umrete, a umrijeti morate........... vi sami ćete napraviti samo još
više prašine.
Podijelite ovo sa svim prekrasnim ženama u vašem životu.
Pokažite da znate živjeti.............
Ja, jedna obična profesorica i mama....supruga...imam i psa....pokušavam već mjesecima sve to uediti, odraditi, dovesti u red....i vjerujte mi...definitivno mi nije išlo...
Znam divne pofesorice, učiteljice, tete u vrtiću...sve rade sa djecom. različitih veličina, znanja, predzanja...različite životne(obiteljske) priče...
imam troje djece..tri generacije....jednog velikog, još malo pa će biti potpuno punoljetan...u svibnju 21....danas je primio 53 odbijenicu za posao...završio za komercijalista, upisao ekonomiju, položio 4 ispita i odustao...ispisao se...on će raditi pa početi ponovo...trenutno bi išao i raditi na "BAUŠTELE" samo da ne lapi ovako....lupio je glavom u zid...ima 10 šavova.....mislim da je na najteži način shvatio što je život......sad smišlja i priprema se za novi prijemni....i moli Boga da ne dobije 54 odbijenicu!
imam jednu jedinu djevojčicu...djevojku..još par dana pa će proslaviti 13 rođendan! sve najbolje zna, sikće i frkće na sve nas kad joj kažemo da nešto radi...Pubertet? Da, ali na onaj siktavi ili k krišteći način-veliki brat je super i in ali on se s njom ne želi družiti nego u kratkim količinima...
a onaj mali je je glup, on ima samo 10 godina, ona se ne druži s malima..on je hiperaktivam, on ide na nogomet, trenutno svira bisernicu koju obožava, on se tuče i nestaje s prijateljima...on je živi legalni ADHD ali svi ga vole i znaju...naporan, divan...a škola? do sada(a sad je u 4. razredu) imao je tri i po zadaće....a sve ostale smo na silu napisali, borili se, dogovorili, sjedili, otkrivali......vjerujte, on je vrlo lijep, sladak i naporan....
Pitate me je li i to najveći problem? OOOO, ne...ja sam mama, a onda profesorica......imam 120 ljudi s kojima se družim svaki tjedan......svaki dan.... oni su srednjoškolci....oni pišu meni poruke na faceu u stilu:gf:)jjoo ra....pis...lekt:(fuj).....
prevodim ja to, ali ne kužim-definitivno! i onda imam i svoj divni 2-2 razred! 20 ljudi! da sam bar normalna pa da kažem-baš me briga! imam i tih 20 života( i obitelji) i sve ostalo u glavi!
A na polugodištu je prošlo 5 učenika!!!!!!!!
a imam i psa....Arčija...iskreno, on mi je četvrto dijete...priča sa mnom.....stvarno priča....svojim zvukovima, ali kad dođem kući on sve prepriča što se dogodilo....to je šnaucer...možda nije patuljasti jer je velik (jer puno jede) ali je predivan i pre pametan....i u prošli petak udario ga je auto....najmanjem "njegovi ljudi" javili da Arči leži pored neke živice par ulica dalje...on je otišao, nije ga mogao podići, otrčao je km dalje po sestru i prijateljicu joj, trčali su nazad, u plodinama uzeli kolica...temperatura je bila 3 stupnja Jura je skinuo jaknu, stavio u kolica da njega ne bi žuljala...njih dvije su ga podigle i stavile u kolica...ušli su u nepoznatu kuću i nazvali velikog brata da jave što se dogodilo....on je meni javio na mobitel a ja taman idem iz škole...tata je već nazvao jedinog veterinara kojeg mi poznajemo...upisan je u Arčijevoj knjižici...ja nađem djecu i psa uz put, njih dvojica isto idu u tom pravcu....ja sa Arčijem i ovih troje krećem kod veterinara....svi plaču...ova dvojica ostaju kod kuće...svi u isto vrijeme viču-ja sam kriv(a) , ja sam ga pustio(la)! Veterinar slika-zdjelicu-OK, ošit-relativno, Ošit -ok; kralježnica-ajme-rep odvojen od kralježnice! za 10cm! Daje mu jednu inekciju, drugu inekciju, treću -i reče-nek ostane kod nas večeras....odnijeli ga mi u boks, mali, ali sve izgleda uredno...subota ujutro, a do tada nitko nije spavao, zovemo i pitamo kako je...kaže lik:dođite! Ja u auto,8 ujuto....lik na vratima kaže-to košta 660 kuna!
Ja padnem dolje, u džepu mi 150...rekoh kako je pas, što se noćas dešavalo, što će biti dalje-hoće li peživjeti...a on meni kaže-dajte mi novce pa ćemo razgovarati.....dadoh ja 100 kuna, on meni psa iz boksa-i reče živ je! malo je jeo, malo pio, nije htio hodati, pišnuo je.....i? kaže -nema terapije...ja vrištim a on kaže: NEĆEMO PRAVITI NOVE DUGOVE! OSTAVITE MI OSOBNU I DOVEDITE GA U PONEDJELJAK DA VIDIMO KAKO JE-ALI MOLIM SA NOVCIMA JER JER JA IMAM JAKO PUNO DUŽNIKA.......... i ja Arčija, tada nepokretnog, bez terapije odvezoh kući u autu sama....srećom me nije policajac vidio....uplakana tepsija u zelenoj zvijeri vozi 20 na sat.....ako zakočim mogao bi pasti......ajme....a nemam novaca-a nemam ni osobnu! I posudim ja novce preko vikenda i u ponedjeljak odvedoh Arčija na kontrolu i po moju osobnu. Rekoh da šepa na desnu šapu. Sliku je odradila učenica na praksi.....3 razred veterinarske...pitala sam je...nikad do sada nije to radila....znala je pritisnuti klik pa dupli klik! oni su se tome veselili....slika nije bila bitna , sve je ok,...(nitko je nije ni pogledao) ...izvadio je stare slike od petka i rekao-moramo mu rezati rep!
srećom ima tajk lik i još jednog lika koji radi s njim i koji je normalan....vratio mi je osobnu, nije vrati 38 kuna kusura jer mu je šef rekao tako, (to je valjda za kutiju za moju osobnu) i rekao da mi dođemo operirati taj rep idući tjedan..pitah ja njega koliko košta to? reče on 600 kuna , ali tko zna koliko će šef reći!
znaći, 1000 kuna minimalno....samo operacija.. a onda idu previjanja.........još 3000 kuna.......
i odoh ja po drugo mišljenje danas....liječnica kaže-a on je dobar vet, on je skupa faca ali ima svu tehniku...i dođe big cheef i kaže-ne diraj mi Arčija! Mazi ga, masiraj, češljaj, nađi nekog tko ima Zepter lampu i tretiraj.....on je jak i pas i živci se možda mogu aktivirati...a aKO SE NE AKTIVIRAJU...TEK ONDA REŽI! Usporedio mi je taj rep sa zubom-glupan /zub)ničemu ne služi, pa onda zaboli, pa zubar malo dirne i nemaš osjećaja.....i nakon nekog vremena(ovisno o stanju organizma) opet imaš osjećaj... i reče pusti....
Kućno vjeće dogovorilo-nazvati ujutro i otkazati operaciju!
I sad nitko ni skim ne priča....nitko nije nisugran da opet neće vikati "ja sam kriv"!
A ona najvažnija, moja priča-moj suprug! Preživjeli smo stoitrideset osam priča i prepiski sa HZZOM.... on je Hrvatski branitelj....on je Crni Roko.... On nije zaslužio da svi mi preživljavamo priču koja nikako nemamo smisla.....ipak....to ću napisati sve sutra...to je duuuuga priča...skužit će je pol Hrvatske( a ovdje prijatelji ZD, Jole, Vin............oprostite ako sam nekog u pvom (ili stotom ) bijesu zaboravila.....) ...
večeras vam ispričah pola priče....sutra će biti još gora....
Ali ja sam jedan običan profesorica, mama i supruga...i toliko ih volim da ću zube slomiti svima koji nam čine stvari koje nisu dobre, pametne i ....
Mir s vama i sa svima nama ....Bog blagoslovio OBITELJ jer je ona osnova svega, i sve dobre ljude koje svima žele dobro kao što sam ja sa mojom malom napornom ekipom!
I hvala svim prijateljima na Blogeru, znam da su neki u mislima sa mnom i kad nisam tu!
Moj dom je tu…u Osijeku
ovdje gdje rođen sam Ja
U srcu Slavonije i Baranje
moj Osijek ljubav je sva…
U Višnjevcu sam imao jednu zgodnu malu,
u Josipovcu provodio noći
U Texasu do fajrunta
zorom pješice do karašice…
Od Zelenog polja i Juga 2
preko Drave do Podravlja
od Čepinske ceste Livane i Briješća
do strogog centra Osijeka…
I sve je to moje i sve mi je drago ne zamjerite mi,
al najviše volim na Osječko pivo sa društvom u retfali…
Osječkom tvrđom i promenadom
do Ilirskog naselja…
Prošetam često i gornjim gradom i nazad do korza.
Industrijska četvrt,Sjenjak i Vijenac,
Bikara i Donji grad…
Kopika,Pampas na obali Drave i parkovi moga Osijeka…
I sve je to moje i sve mi je drago ne zamjerite mi,
al najviše volim na Osječko pivo sa društvom u retfali…
I sve je to moje i sve mi je drago ne zamjerite mi,
al najviše volim na Osječko pivo sa legom u retfali…
by MARKO KRANIC